Njega povrtnjaka

Povrtnjak zahtijeva stalnu njegu. Sa redovitim pregledima greda, zalijevanjem, plijevljenjem i gnojidbu ćemo osigurati visoke prinose.

Zalijevanje

Voda je neophodna za uspješan rast povrća. Neko povrće zahtijevaju više vode od drugih, pa se moramo prilagoditi potrebama po vodi. Količina vode i učestalost zalijevanja prilagodimo vremenskim uvjetima i stvarnim potrebama povrća. Zalijevamo rjeđe i temeljito kako bi se spriječila rast korijena prema površini. Zalijevamo navečer ili rano ujutro. Povrče, koje ne podnosi vode na listima, zalijevamo samo ispod lista.

Biljke trebajo više vode u času kaljenja ili transplantacije. Tada zalijevamo češće i pazimo, da se tlo ne isuši.

Za zalijevanje je najpogodnija kišnica, koju možemo prikupiti s krova kuće. Voda iz vodovodne mreže nije prikladna, jer je previše hladna i ima previše karbonata. Ako ne možemo koristiti kišnicu, onda možemo pomoći tako, da vodu iz vodovodne mreže ulijemo u veći sod ili spremnik, gdje "sazrijeva" neko vrijeme kako bi se izjednačila temperatura sa okolicom.

Plijevljenje

Na gredama s povrćem se stalno pojavlja korov, kojeg redovito uklanjamo. Korov takmiče s povrćem za vodu, svjetlo i hranjive tvari. Da smanjimo količinu korova, svaku godino grede očistimo prije jih prekopljemo. Ukloniti moramo sve dijelove korova, jer iz njih se može razviti novi korovi. Korove uklanjamo cijelu godinu ali osobito smo temeljiti u času klijanja povrča, jer tada naprave najviše štete. Korove bacamo na kompost. Ako su već počeli raditi sjeme, onda jih ne bacamo na kompost, jer se sjeme ne razgrađuje i može se razvijati sledeče sezone, kad stavimo svjež kompost na povrtnjak.

Korovi se uklanjaju uz pomoć motike, pazeći da ne oštetitimo korijenje povrća. Dobro rješenje je crna folija sa rupama za povrče koju stavimo na grede. To je najbolje rješenje, ako nemamo dovoljno vremena za njegovanje vrta na dnevnoj bazi. Crna folija sprječava pristup svjetlosti i razvoj korova.

Uporaba herbicida se ne preporuča jer mogu uništiti povrće. Herbicide se mogu akumulirati u povrću, koji se potom pojede.

Gnojenje

Sa različitim gnojivima obogaćujemo tlo s mineralima i organskim tvarima, koje povrče treba za rast. Najbolje gnojivo je kompost, koji se proizvode od organskog otpada u vrtu i kući. Kompost očuva tlo plodno i biljkama pruža potrebne količine kalija, fosfora i dušika.

Gnojiti možemo s različitmi kemijskimi gnojivima, koji posipamo prije sjetve ili tijekom rasta povrća. Pri tom moramo biti oprezni i slijediti uputama proizvođača, da nije povrče uništeno. Prije upotrebe umjetnih gnojiva je razumno izraditi kemijske analize zemlje i ugotoviti koji elementi nedostaje.

Također možemo koristiti i druga organska gnojiva, kao što je stajski gnoj.